Pisana riječ

Uvod u gašenje „Rudi Čajaveca“ najavljen je 1992. godine. I prije izbijanja prvih ratnih sukoba Krizni štab Autonomne regije Krajine,  tijelo osnovano unutar Socijalističke Republike BiH, donio je, između ostalog odluku o udaljavanju s posla u svim preduzećima, ustanovama, školama, pravosudnim institucijama... u okviru te regije, svih građana nesrpske nacionalnosti. Obrazloženja za takvu odluku nikada nije dano, nijednom radniku/ci koji su dobili otkaz nije uručeno pismeno obrazloženje.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine iz Banjaluke, grada koji je bio van zone ratnih dejstava, prognano je preko 75 hiljada građana nesrpske nacionalnosti. U periodu od 1993. do 1995. godine porušeno je 16 džamija, Sahat kula i brojni spomenici kulture koji su svjedočili o višestoljetnom postojanju Bošnjaka/muslimana  u ovom gradu. U istom periodu minirani su i katolički samostan i crkva na Petrićevcu, spaljena crkva u Presnačama.
Helsinški parlament građana Banja Luka je nedavno “otvorio” svoju Feminističku online turu grada Banjaluke kroz čiji obilazak ćete moći upoznati žensku istoriju ovog grada, obilježenu borbama, zabranama, upornošću, hapšenjima, nedozvoljenim ljubavima, protestima…
U emisiji "Nazivi ulica, spomenici (h)istroijkosg revizionizma", možete saznati više informacija o izmjenama naziva ulica u Banjoj Luci i Prijedoru kroz ideološki, nacionalni i kulturološki kontekst.
Nastavak priče o propasti banjalučkih preduzeća i procesu privatizacije koju su pratile velike afere.
Nastavak priče o propasti banjalučkih preduzeća i procesu privatizacije koju su pratile velike afere.
Biće da je tamo nekih godina "išla" tv -emisija sa zadatkom da na popularan način približi proces privatizacije. U eteru "vaučeri", "akcije", "strateška privatizacija" i još mnogo toga.
Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini, održani 18. novembra 1990. godine, donijeli su, kako je poznato, ubjedljivu pobjedu etno-nacionalnih političkih stranaka.
Gotovinska prodaja državnog kapitala u banjalučkim preduzećima počela je 2000. godine i od tada je privatizovano 131 preduzeće. Preduzeća su prodana za 1,4 milijarde maraka, a najveći procenat prodatog odnosi se na privatizaciju 15 strateških preduzeća.