O NAMA

Opis projekta

Platforma “Društvena Istorija Banjaluke” je zajednički projekat UG Oštra Nula i Banjalučkog socijalnog centra (BASOC), započet 2016. godine. Predstavlja napore da se kroz pilot studiju-ispitivanje Banjalučanki i Banjalučana, metodom fokus grupa i usmene istorije (dubinskog intervjua), ispriča nedovoljno dokumentovana priča o iskustvu života u Banjaluci tokom rata 1992-1995, ali i periodu prije i poslije rata. Period rata 1992-1995. ili 1991-1999. predstavljao je smjenu dvaju sistema – socijalizma u kapitalizam – te privatizaciju društvene svojine. Inicijativa dolazi od aktivista i aktivistkinja, političkih i društvenih radnika_ca koji djeluju na području grada Banjaluke.

Iz jednostavnog razloga, slabe dokumentovanosti dašavanja u Banjaluci tokom rata, odlučili smo se na pilot dubinskih intervjua sa pojedincima i pojedinkama koji su Banjalučani/ke, različite dobi, društvenog statusa, a od kojih je barem jedna četvrtina učestvovala u ratu odnosno pretrpjela nasilje ili progon tokom rata zbog svog društvenog položaja, bračnog statusa, religijske pozadine, političkog stava, pripadnosti ili etniciteta.

Intervjue su radili: Tamara Šmidling, Danijela Majstorović, Gordana Katana, Milica Pralica, Dražana Lepir, Zoran Vučkovac i Dražen Crnomat.

Transkript audio zapisa je uradila Dijana Markuš.

Zahvaljujemo se na na podršci forumu ZFD ((Forum Civil Peace Service), te Ivani Stanković, Bedri Jović Čejvan, Aleksandri Letić i Dragani Dardić na doprinosu u realizaciji projekta usmenih istorija.

Zašto?

Metoda usmenih istorija svoju afirmaciju je doživjela u godinama nakon II Svjetskog rata, kada je prepoznata snažna potreba da se u klasična istoriografska i socijalna istraživanja uvedu zapostavljeni, zaboravljeni ili ućutkani glasovi onih koji nikada ili vrlo rijetko direktno učestvuju u kreiranju socio-ekonomske i političke stvarnosti koja na njih utiče intenzivno i neprestano. Glasovi potlačenih, marginalizovanih, zaboravljenih i zanemarenih tako su kanal za svoje izražavanje našli u disciplini usmenih istorija koja u posljednjih nekoliko decenija doživljava ekspanziju na raznim poljima, a koja je vidljiva u hiljadama digitalnih arhiva širom svijeta.  Svako ko se danas bavi istorijom Afro-Amerikanaca, holokaustom, istorijom opresije nad ženama, u nekom trenutku se susreo sa barem nekoliko on-line i drugih arhiva koji sadrže usmene istorije i lična sjećanja na neki od važnih istorijskih perioda ili problema sa tim u vezi.

Zbog te činjenice vredi se podsjetiti da metoda usmenih istorija ima izuzetno važnu ulogu u omogućavanju istoriografiji da održi jednu od svojih osnovnih socijalnih funkcija – da se održi kao društvena aktivnost koja ima konkretno značenje za ljude danas, da bude društveno svjesnija i demokratičnija.

U našem kontekstu, u kome se o istoriji 90-ih još uvek govori isključivo kroz nacionalističke narative, čija je osnovna svrha da zamagle oštar pogled na sve druge elemente stvarnosti tih godina, bavljenje prikupljanjem (i analizom) usmenih istorija dobija i jedan subverzivni, a time i prizvuk neophodnosti. Insistiranje na pričanju priča koje bi dominantna ideologija najradije pohranila duboko pod zemlju i u zaborav, u našem slučaju ima još jedan bitan zadatak – dovesti do društvene promjene, neumorno istrajavati na tome da su alternativne politike i drugačiji politički modeli mogući. Upravo stoga što su oni jednom već bili mogući, upisani u istoriju Banjaluke (i mnogo šire), upisani u sjećanja ljudi i njihovo neizbrisivo životno iskustvo. Na sličan način politička dimenzija ovog rada dolazi do izražaja i kada se treba rasvijetliti iskustvo nasilja i patnje. I tu ovaj rad traga za društvenom i političkom promjenom jer je i iskustvo da te maltretiraju komšije, a dojučerašnji prijatelji okreću glavu nad činjenicom da ljudi masovno odlaze, takođe trajno upisano u priču i život ljudi. I može se desiti opet, jer se već jednom desilo (da parafraziramo Prima Levija).

Uvod u web stranicu

Ova internet stranica rezultat je napora nekoliko aktivistkinja i aktivsta, političkih i društvenih radnika iz Banjaluke, koji su 2016. godine započeli prikupljanje usmenih istorija Banjalučanki i Banjalučana a koji su za vrijeme rata bili u Banjaluci ili su protjerani iz nje. Napravili smo pilot istraživanje, prilikom kog smo prikupili šesnaest usmenih istorija čije audio zapise možete naći na ovom sajtu. Do sada su urađena i četiri transkripta audio materijala koji su dostupni u rubrici pod nazivom ONLINE ARHIVA. Postojeća arhiva nije konačna i proširivaće se sa novim usmenim istorijama kao i drugim sadržajem (tekstovima, fotografijama, video materijalom) jer je u planu da ovaj sajt posluži kao digitalna platforma za sve informacije koje nam omogućavaju da se ponude drugačija sjećanja na ovaj grad i/ili uporede sa dominantnim narativom. Cilj je da ova arhiva svjedočanstava bude važna alatka za sve one koje zanima univerzalna tematika rata i mira, tranzicija, prošlost i budućnost ovog grada, u akademiji, javnom životu, aktivizmu i umjetnosti, jer ako «hoćemo društvenu promjenu, treba početi tamo gdje je društvo». Zato pozivamo sve zainteresovane da nam se jave i da zajedno razotkrivamo društvenu istoriju grada Banjaluke.

Oštra Nula

Udruženje građana „Oštra Nula“ je organizacija koja se zalaže za aktivno građanstvo i ljudska prava kroz djelovanje u oblastima socijalne pravde i kulture sjećanja. Zato: slavimo građansku hrabrost, upozoravamo na ignoranciju i pasivnost, osuđujemo sve zločine, sjećamo se svih žrtava.

“Oštra Nula” je nevladina, neprofitna organizacija otvorenog tipa. Nastala je kao neformalna grupa građana u decembru 2009. godine kao rekacija na neopravdana poskupljenja životnih namirnica i komunalnih usluga. Udruženje je formalno registrovano u decembru 2010. godine i od tada djeluje kao Udruženje građana Oštra Nula. U udruženju se radi na dobrovoljnoj bazi a članstvo je otvoreno za sve koji su zainteresovani. Oštru Nulu čine njena uprava i njeni članovi/volonteri.

Forum ZFD

Forum Ziviler Friedensdienst e. V. – forumZFD (Forum civilna mirovna služba) je njemačka organizacija koja je osnovana 1996. godine. Obučava i šalje mirovne stručnjake u konfliktne regije gdje rade zajedno sa lokalnim partnerima u cilju promoviranja mirnog suživota i nenasilnog rješavanja konflikata.

Na Zapadnom Balkanu fokus je na projektima u oblasti suočavanja sa prošlošću, kulture sjećanja i mirovnog obrazovanja. To uključuje podršku civilnom društvu i jačanje kapaciteta medija u cilju konstruktivnijeg pristupa suočavanju sa prošlošću. forumZFD smatra da je regionalni pristup vrlo važan za proces suočavanja sa prošlošću i pomirenja na Zapadnom Balkanu, te zbog toga aktivno i blisko sarađujemo sa lokalnim partnerima na nacionalnom i regionalnom nivou.

BASOC

Banjalučki socijalni centar zalaže se za politke jednakosti i javno te zajedničko dobro u poslijeratnoj i postsocijalističkoj Bosni i Hercegovini.

Politike jednakosti uključuju sve koji su danas nejednaki, kako otpušteni /e radnici/ce tako i etničke, odnosno rodne manjine/većine, a javno dobro materijalne zaostavštine poput škola, igrališta, parkova i fabrika ali i nematerijalne tekovine poput socio-kulturnog nasljeđa i sjećanja  što uključuje kulture i politike sjećanja, jer snažno nastojimo da se sjećanja otrgnu od savremenog prebrisavanja.

Dražana Lepir

Dražana Lepir

Koordinatorica projekta
Milica Pralica

Milica Pralica

Intervjuisanje i obrada zvuka
Dragana Garić

Dragana Garić

Obrada transkripta
Tamara Šmidling

Tamara Šmidling

Intervjuisanje