Iako se istoričari nisu mnogo bavili ovim hotelom, prema nekim podacima prvi vlasnik hotela Bosna bio je trgovac Gligorije Jeftanović, poznat i kao Đoko.
Kroz svoju istoriju, Hotel Bosna je prolazio kroz različite faze i promjene.
Prema pričama starih banjalučana tokom Drugog svjetskog rata hotel je služio kao sjedište njemačke vojske. Nakon rata, postao je centar kulturnih i društvenih dešavanja u Banjaluci.
Tokom socijalističke ere, bio je nacionalizovan i postao je popularno odredište za poslovne ljude i turiste iz cijele bivše Jugoslavije.
U katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, Hotel Bosna, kao i veći dio centra grada doživio je značajna oštećenja. Stari hotel Bosna je bio neupotrebljiv i kasnije je srušen. Nakon toga, izgrađen je novi hotel Bosna koji je otvoren 1972. godine.
Na stari hotel još samo podsjeća ulazna kapija u baštu hotela Bosna.
Nakon raspada Jugoslavije devedesetih godina, hotel je doživio teške periode zbog ekonomske krize i ratnih dešavanja.
Poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma i uspostavljanja mira u Bosni i Hercegovini ovaj hotel je bilo mjesto u kojem su održavane konferencije međunarodnih organizacija OSCE-a. IPTF-a, OHR-a. UNHCR-a.
U posljednjih nekoliko decenija, Hotel Bosna je prošao kroz privatizaciju i revitalizaciju. Danas je popularno mjesto za smještaj, poslovne sastanke, kulturna dešavanja i druge aktivnosti.
Ovaj Hotel je još i jedino mjesto u Gradu na Vrbasu koje je nakon posljednjeg rata još sačuvao svoje ime Bosna.
